Angiotenzin II acetat, također poznat kao angiotenzin II acetatna sol, sintetski je oblik snažnog vazokonstriktora i hormona koji prirodno proizvodi renin-angiotenzin sustav (RAS) u tijelu. Ovaj peptidni hormon igra ključnu ulogu u regulaciji krvnog tlaka, ravnoteže tekućine i elektrolita te kardiovaskularne funkcije.
Prvenstveno djeluje tako da se veže na receptore angiotenzina II, posebno na podtip AT1 receptora, koji se nalazi na površinama vaskularnih glatkih mišićnih stanica, srčanih miocita i nekoliko drugih vrsta stanica u cijelom tijelu. Nakon vezanja, pokreće kaskadu fizioloških odgovora, uključujući vazokonstrikciju, stimulaciju otpuštanja aldosterona iz kore nadbubrežne žlijezde, poticanje zadržavanja natrija i vode te povećanu aktivnost simpatičkog živčanog sustava.
Ova sintetička verzija acetatne soli angiotenzina II često se koristi u znanstvenim istraživanjima za istraživanje mehanizama RAS-a i njegove uključenosti u razne bolesti, poput hipertenzije, zatajenja srca i bolesti bubrega. Primjenom u kontroliranim uvjetima, istraživači mogu promatrati njegove učinke na kardiovaskularnu funkciju, bubrežnu perfuziju i homeostazu elektrolita, između ostalog.
Štoviše, služi kao važan alat u razvoju i testiranju inhibitora angiotenzin-konvertirajućeg enzima (ACE) i blokatora angiotenzinskih receptora (ARB), dvije klase lijekova koji se naširoko propisuju za liječenje hipertenzije i zatajenja srca. Proučavanjem učinaka ovih lijekova na odgovore posredovane angiotenzinom II, znanstvenici mogu bolje razumjeti njihove terapijske mehanizme i potencijalne nuspojave.
Prilagođeni čepovi i čepovi za boce
|
|
|
|
Kemijska formula |
C49H69N13O12 |
|
Točna misa |
1031.52 |
|
Molekularna težina |
1032.17 |
|
m/z |
1031.52 (100.0%), 1032.52 (53.0%), 1033.53 (13.8%), 1032.52 (4.8%), 1033.52 (2.5%), 1033.52 (2.5%), 1034.53 (2.3%), 1034.53 (1.3%) |
|
Elementarna analiza |
C, 57.02; H, 6.74; N, 17.64; O, 18.60 |
Angiotenzin II acetatje biološki važan spoj, koji je acetatni oblik angiotenzina. Angiotenzin acetat ima više funkcija, koje se uglavnom odnose na njegovu aktivnost u živim organizmima.
Regulacija kardiovaskularnog sustava
Kao dio renin angiotenzinskog sustava (RAS) ima važnu ulogu u regulaciji kardiovaskularnog sustava. Održava kardiovaskularnu homeostazu utječući na kontrakciju i opuštanje krvožilnog sustava, regulirajući krvni tlak i utječući na rad srca.
Vaskularna kontrakcija i opuštanje
Može potaknuti vazokonstrikciju, čime se povećava periferni otpor i podiže krvni tlak. Ovaj učinak uglavnom pokreće niz procesa prijenosa signala vezanjem na receptore na vaskularnom glatkom mišiću, što u konačnici dovodi do vazokonstrikcije. U međuvremenu, također može pospješiti vazodilataciju otpuštanjem vazodilatatora kao što je dušikov oksid, čime se regulira krvni tlak.
Utječe na rad srca
Angiotenzin acetat također ima kardioprotektivne učinke. Može poboljšati funkciju miokarda i povećati srčanu izdržljivost inhibicijom apoptoze miokardijalnih stanica, promicanjem rasta i diferencijacije miokardijalnih stanica i drugim mehanizmima. Osim toga, također može zaštititi srce od oštećenja inhibiranjem upalnih reakcija i procesa oksidativnog stresa.
Regulacija endokrinog sustava
Angiotenzin acetat također je uključen u regulaciju endokrinog sustava. Može utjecati na izlučivanje i oslobađanje različitih hormona, čime se regulira metabolizam i fiziološke funkcije tijela.
Utječe na lučenje hormona
Angiotenzin acetat može potaknuti lučenje nadbubrežnih kortikosteroida, poput aldosterona. Taj se učinak uglavnom postiže vezanjem na receptore na kori nadbubrežne žlijezde, pokrećući niz procesa prijenosa signala, što u konačnici dovodi do povećanja lučenja hormona. Povećanje aldosterona potiče reapsorpciju natrija i vode u bubrezima, čime se održava ravnoteža tekućine.
Regulacija fizioloških funkcija
Angiotenzin acetat također može utjecati na lučenje i oslobađanje drugih hormona, kao što su inzulin i glukagon. Ovi hormoni igraju važnu ulogu u regulaciji šećera u krvi, metabolizmu masti i drugim aspektima. Stoga angiotenzin acetat može posredno regulirati metabolizam i fiziološke funkcije tijela utječući na lučenje i oslobađanje ovih hormona.
Rast stanica i apoptoza
Angiotenzin acetat također ima određene učinke na rast stanica i apoptozu. Može pospješiti rast i diferencijaciju određenih stanica, dok inhibira apoptozu drugih stanica.
Poticanje rasta i diferencijacije stanica
Angiotenzin acetat može potaknuti rast i diferencijaciju određenih stanica, kao što su glatke mišićne stanice i fibroblasti. Taj se učinak uglavnom postiže vezanjem na njegov receptor, aktiviranjem odgovarajućeg puta prijenosa signala, čime se potiče proliferacija i diferencijacija stanica.
Inhibicija stanične apoptoze
U međuvremenu, angiotenzin acetat također može inhibirati apoptozu određenih stanica, kao što su kardiomiociti i endotelne stanice. Ovaj učinak može zaštititi te stanice od oštećenja i smrti, čime se održavaju normalne fiziološke funkcije tijela.
upala i fibroza
Angiotenzin acetat također igra određenu ulogu u upalnom odgovoru i procesu fibroze. Može pospješiti oslobađanje upalnih čimbenika i infiltraciju upalnih stanica, a također pospješuje nastanak i razvoj fibroze.
Uloga u upali
Aktivacija upalnih putova
Angiotenzin II stimulira upalne puteve povećavajući ekspresiju upalnih citokina i kemokina, kao što su interleukin-6 (IL-6) i monocitni kemoatraktantni protein-1 (MCP-1), vodeći na regrutiranje i aktivaciju imunoloških stanica, posebice neutrofila i makrofaga (referentni izvori pokazuju da angiotenzin II inducira značajno regrutiranje neutrofila u životinjskim modelima).
Interakcija s AT1 receptorima
Većina upalnih učinaka angiotenzina II posredovana je njegovom interakcijom s receptorom angiotenzina II tipa 1 (AT1R), koji se izražava na različitim tipovima stanica, uključujući vaskularne glatke mišićne stanice, endotelne stanice i imunološke stanice.
Indukcija oksidativnog stresa
Angiotenzin II također izaziva oksidativni stres, koji je poznati uzročnik upala i oštećenja tkiva. Promiče stvaranje reaktivnih kisikovih vrsta (ROS) i modulira ekspresiju antioksidativnih enzima.
Uloga u fibrozi
Stimulacija fibroblasta
Angiotenzin II stimulira fibroblaste, primarne stanice uključene u fibrozu, da proizvode prekomjerne količine kolagena, osobito kolagena tipa I i III. To dovodi do zadebljanja izvanstaničnog matriksa i konačno do fibroze.
Stanični rast i proliferacija
U interakciji s AT1R, angiotenzin II potiče rast i proliferaciju vaskularnih glatkih mišićnih stanica i fibroblasta, pridonoseći remodeliranju struktura tkiva.
Promicanje fibroznih procesa
Angiotenzin II je također uključen u regulaciju nekoliko profibrotskih molekula, kao što je transformirajući faktor rasta-beta (TGF-), koji ima središnju ulogu u fibrozi.
Iako izravno istraživanje posebno naangiotenzin II acetatkod upale i fibroze može biti malo, poznati mehanizmi i učinci angiotenzina II sugeriraju da on ima potencijal pridonijeti tim procesima. Stimulacija upalnih puteva, poticanje oksidativnog stresa i indukcija fibroznih procesa neki su od ključnih načina na koje angiotenzin II, a posljedično i on, može utjecati na upalu i fibrozu. Međutim, potrebna su daljnja istraživanja kako bi se u potpunosti razjasnile specifične uloge i mehanizmi u tim složenim biološkim procesima.
Angiotenzin je ključna bioaktivna peptidna tvar koja ima jaku vazokonstriktivnu sposobnost i potiče izlučivanje aldosterona iz kore nadbubrežne žlijezde, igrajući ključnu ulogu u regulaciji krvnog tlaka i ravnoteže tekućine. Ove tvari mogu se dalje podijeliti u različite tipove kao što su angiotenzin I do angiotenzin VII, ali u sadašnjim znanstvenim istraživanjima, angiotenzin I, angiotenzin II i angiotenzin III su dobili najveću pažnju zbog svojih važnih fizioloških i patoloških uloga.
Kada dođe do smanjenja volumena cirkulirajuće krvi ili bubrežnog protoka krvi u ljudskom tijelu, periglomerularne stanice – periglomerularne stanice – se aktiviraju i luče renin. Nakon što renin uđe u krvotok, reagira s angiotenzinogenom koji proizvodi jetra i hidrolizira ga u angiotenzin I. Ovo je peptidni spoj koji sadrži 10 aminokiselinskih ostataka. Kada angiotenzin I teče kroz pluća s cirkulacijom krvi, dalje se hidrolizira u angiotenzin II koji sadrži 8 aminokiselinskih ostataka pomoću enzima za pretvorbu sadržanih u plućima. U isto vrijeme, dio angiotenzina II se dalje hidrolizira u angiotenzin III koji sadrži 7 aminokiselinskih ostataka pod djelovanjem angiotenzinaze A u plazmi i tkivnoj tekućini.
Važno je napomenuti da iako angiotenzin I može potaknuti lučenje adrenalina iz srži nadbubrežne žlijezde, njegov izravni učinak na krvne žile i izazivanje suženja nije značajan. Nasuprot tome, angiotenzin II može izazvati suženje malih arterija u cijelom tijelu, značajno povećavajući krvni tlak. Ovaj mehanizam djelovanja ključan je za održavanje stabilnosti ljudskog krvnog tlaka.
Uz to, angiotenzin II također može pospješiti lučenje aldosterona u kori nadbubrežne žlijezde. Aldosteron je važan hormon koji djeluje na bubrežne tubule, povećavajući volumen krvi u tijelu pospješujući reapsorpciju iona natrija i vode, kao i izlučivanje iona kalija. Ova funkcija pomaže u održavanju ravnoteže vode i soli i ravnoteže elektrolita u ljudskom tijelu.
Iako je vazokonstrikcijski učinak angiotenzina III relativno slab, samo oko 1/5 onoga angiotenzina II, njegova je uloga u poticanju lučenja aldosterona snažnija. Ovo dalje odražava složenost i raznolikost tvari sličnih angiotenzinu u regulaciji ljudskih fizioloških funkcija.
Ukratko, angiotenzin poput tvari igra ključnu ulogu u održavanju stabilnog krvnog tlaka, reguliranju ravnoteže tekućine i promicanju izlučivanja hormona u ljudskom tijelu. Proučavanje takvih tvari ne samo da nam pomaže da steknemo dublje razumijevanje fizioloških mehanizama ljudskog tijela, već također pruža važnu teorijsku osnovu i potencijalne ciljeve lijekova za liječenje povezanih bolesti.
Popularni tagovi: angiotenzin ii acetat cas 58-49-1, dobavljači, proizvođači, tvornica, veleprodaja, kupnja, cijena, rasuto, za prodaju